Šerif Isović

Nivo porezne discipline još uvijek nije zadovoljavajući

image Šerif Isović

Rezultati tih akcija Porezne uprave su dobri, daju na informacije da s tim i dalje treba nastaviti jer nivo porezne discipline još uvijek nije na nivou da bi se to obustavilo.

Ako kažem da smo otkrili 3000 radnika koji rade na crno, da smo otkrili oko 1.300 objekata koji nisu imali dozvolu za rad, ako preko 700 obveznika nije uopće imalo fiskalni račun, ako 2.800 nije izdavalo račune, da smo po tim osnovama podnijeli preko 5.000 prekršajnih naloga sa izrečenim sankcijama, onda su to rezultati koji potvrđuju angažovanost Porezne uprave ali istovremeno podaci koji govore o jednoj poreznoj nedisciplini, kazao je za TV1 direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

TV1: Imate izvještaj za prvi kvartal ove godine o uplati direktnih poreza. Šta kažu rezultati?

ISOVIĆ: Rezultati za prva četiri mjeseca su dobri. Mi smo u prva četiri mjeseca ove godine napalatili nešto više od milijardu i 603 miliona maraka a to je 11,96 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ako uzmemo u obzir da smo u prošloj godini imali rekordnu naplatu javnih prihoda od skoro 4,5 milijardi i da je to bilo više u odnosu na 2015.godinu za 350 milona maraka i to su dobri rezultati.

TV1: Očekujete li da ćete ove godine premašiti tih 4,5 milijardi?

ISOVIĆ: To prije svega zavisi od poreznih obveznika. Ako analiziramo ovan trend od prva četiri mjeseca, ja očekujem da ćemo mi ovu godinu također završiti u rekordnom iznosu oko 4,8 milijardi.

TV1: Primjetan je porast broja akcija, kontrola poslovanja i inspekcijskih nadzora. U kojoj mjeri su ove akcije doprinijele dobrim rezultatima?

ISOVIĆ: Porezna uprava je promjenila koncept inspekcijskog nadzora u zadnjih 18 mjeseci. Pored redovnih kontrola radimo i brze akcije čiji je cilj podizanje ukupne svijesti poreznih obveznika da blagovremeno plaćaju svoje porezne obaveze, da se suzbije rad na crno,itd. Izvršili smo 35 akcija koje su u jednom danu obuhvatile gotovo cijelo područje FBiH. Imali smo i sporadične akcije na nivou kantona, njih ne računamo u ove efekte, ali kada su u pitanju jednodnevne akcije mi tu mobiliziramo sve raspoložive snage i u svakoj akciji učestvuje negdje oko 180 inspektora. Uradili smo preko 8.500 kontrola u tim akcijama.

Rezultati tih akcija su dobri, daju na informacije da s tim i dalje treba nastaviti jer nivo porezne discipline još uvijek nije na nivou da bi se to obustavilo. Ako kažem da smo otkrili 3000 radnika koji rade na crno, da smo otkrili oko 1.300 objekata koji nisu imali dozvolu za rad, ako preko 700 obveznika nije uopće imalo fiskalni račun, ako 2.800 nije izdavalo račune, da smo po tim osnovama podnijeli preko 5.000 prekršajnih naloga sa izrečenim sankcijama, onda su to rezultati koji potv rđuju angažovanost Porezne uprave ali istovremeno podaci koji govore o jednoj poreznoj nedisciplini.

TV1: Koliko građani doprinose  radu Porezne uprave. Često pozivate da se uključe i pomognu.

ISOVIĆ: Porezna uprava je imala oskudne kapacitete za izvršavanje svojih funkcija a proizvod te činjenice je i obraćanje svima onima koji bi nam na neki način olakšali posa. Mi se javno obraćamo i pozivamo porezne obveznike da oni samostalno izvršavaju svoje obaveze bez prisile a zatim i građanima da nam prijavljuju nepravilnosti koje uoče. Dobili smo preko 2000 informacija od poreznih obveznika i najveći dio tih prijava je osnovan.

TV1: Šta su najveći problemi sa kojima se suočavate, ima li pritisaka i šta su potrebne Porezne uprave da bi rezultati bili bolji?

ISOVIĆ: Rezultati mogu biti bolji, međutim da bi se to postiglo moraju se ostvariti određeni preduslovi. Porezna uprava ima deficit stručnog kadra. Sistematizacijom je planirano 1.744 zaposlenika a mi trenutno imamo 1227. S druge strane je u proteklih 18 mjeseci 135 zaposlenika napustilo je Poreznu, a prijem novih uposlenika ide jako sporo a i nove zaposlenike koje primimo moramo educirati od dva do šest mjeseci, tako da je taj kadorvski potencijal problem. Također problem su i smještajni kapaciteti jer radimo u lošim uslovima rada. Materijalno- tehnička sredstva nisu na nivou koji bi trebali biti.

TV1: Ima li pritisaka na rad?

ISOVIĆ: Mi do sada nismo imali pritisaka u smislu da ne izvršavamo svoj posao. Imali smo pritisaka u smislu naplate javnih prihoda da određen broj javnih kompanija negoduje ili njihovi sindikati zbog toga što smo pokušali naplatu u smislu blokade računa i obustavljanja isplate plaća i doprinosa.

TV1: Koliko bi dobro bilo da Porezna uprava bude samostalan organ?

ISOVIĆ: Ona treba biti samostalan organ i svoj izvještaj o radu treba podnositi izravno parlamentu jer bi se na taj način došlo do toga d rad bude transparentniji. Omogućili bi se pravni preduslovi da Porezna uprava bude efikasnija. Ako pravimo paralelu između Porezne uprave i Uprave za indirektno oporezivanje koja je samostalana, to nam je dovoljan pokazatelj da bi u tome pravcu trebalo ići.

TV1: Kada je riječ o prikupljanju poreza postoje li neka područja u FBiH gdje situacija zabrinjavajuća kada je u pitanju naplata prihoda?

ISOVIĆ: Ne postoji takva situacija, međutim ona se može vezati teritorijalno prije svega za javne subjekte a gdje su oni locirani tu su i veće nenaplate javnih prihoda. Logično ako su Željeznice i Gras u Sarajevu da su oni najveći dužnici, da su u ZD kantonu i tuzlanskom kantonu rudnici, onda sa te strane se to može gledati. Međutim ne postoje odeđena izolovana područja u smislu izbjegavanja plaćanja.

TV1: Pominjete velika preduzeća. Šta su rješenja za takve slučajeve?

ISOVIĆ: Postojeća zakonska rješenja sigurno to nisu i na osnovu njih se ne može naplatiti postojeći dug. Dug koji je evidentiran iznosi oko 2,5 milijardi i sigurno pored toga postoji dug koji nije konačan i on je blizu jedne milijarde i taj dug se sigurno neće moći naplatiti sa ovakvim zakonskim rješenjima. Iz tih razloga mi smo u nekoliko navrata predlagali da se ovaj dug sistemski riješi a to se može donošenjem novog zakona kojim bi se riješilo plaćanje obaveza. Dali smo više od petnaest prijedloga koji bi mogli naći utemljenje u zakonu i jedinoo na takav način možemo najveći dio obaveza naplatiti. U suprotnom će to dovesti do još veće paralize a sigurno iskustvo koje se ima iz naplate u postupku stečajnih postupaka govori da se tu ne namiri više od 20 posto potraživanja. Iz toga razloga ja mislim da je jedno od prioritetnih pitanja jeste pitanje donošenja zakona kojim bi se riješilo pitanja tih subjekata.

TV1: Šta bi to u finansijskom smislu značilo?

ISOVIĆ: Postojalo bi više efekata, prije svega bi se stvorili preduslovi i skinule bi se barikade sa određenih subjekata da bi mogli poslovati. Svako od tih rješenja bi sa sobom rješenje da ti subjekti moraju provesti određene interne reforme. Do sad smo imali da je doneseno 5 ili 6 zakona pa i pred tih zakona to pitanje nije rješeno. Ti zakoni nisu bili dobri i druga stvar subjekti koji su dužnici nisu proveli nikakve reforme u oblasti svog poslovanja a to su dvije stvari koje se moraju paralelno uraditi ako želimo da naplatimo najveći dio duga.

TV1: Kako gledatena činjenicu da direktori javnih kompanija koji su veliki gubitaši imaju visoke plaće?

ISOVIĆ: To je neprimjereno i više puta sam isticao to. Ako uzmete plaće u Poreznoj upravi i plaće direktora nekih kompanija - rukovodilac kantonalog ureda koji rukovodi sa 190 zaposlenih u Poreznoj upravi ima plažu od 1.608 KM a sa druge strane imate direktore kompanija koji su veliki dužnici a nemaju plaće ispod 3.000 KM. To je nepoštena stvar i apsurdno je da ljudi koji negativno posluju, duguju poreze imaju takve plaće.

TV1: Koja je Vaša poruka građanima, radnicima i medijima?

ISOVIĆ: Pozivam prije svega sve porezne obveznike da dobrovoljno prijavljuju plaćaju obaveze jer je to prije svega najsigurniji način njihovog poslovanja. Građane pozivam da sve nepravilnosti koje uočavaju prijave poreznoj upravi. Posebno pozivam radnike koji rade na crno da se obrate Poreznoj upravi a mi ćemo biti u prilici da natjeramo njihove poslodavce da ih prihave i jedinio tako mogu početi ostvarivati svoja prava. Medijima se zhavaljujem jer u proteklom periodu mediji su odigrali značajnu ulogu, pa mogu rećo i ulogu u porastu ovih prihoda jer su razvijasli percepciju kod građana i poreznih obveznika o poreznoj svijesti i na taj način dali svoj doprinos jednom dobrom rezultatu.



Biznis.ba / Vijesti.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uspješna priča

Firma Tring iz Gračanice proizvela prvi bosanskohercegovački računar

Mladi stručnjaci firme Tring iz Gračanica razvili su i proizveli prvi bh. računar simboličnog naziva Craidd SOM.