Denis Zvizdić

Akcize garancija za investicije veće od milijardu eura, novih 150 km autoputa i hiljada novih radnih mjesta

image Denis Zvizdić

Akcize su garancija za nove investicije, nove kilometre autoputeva i magistralnih puteva, zaobilaznica, "trećih traka", tunela, mostova. Investicioni ciklus veći od milijardu eura i za izgradnju 150 novih kilometara autoputa 5c, novih 80 kilometara magistralnih cesta, više od 100 kilometara "trećih traka", 13 zaobilaznica, mostova, stotine i hiljade novih radnih mjesta", rekao je u Dnevniku TV1 predsjedavajući Vijeća ministara BIH Denis Zvizdić.

Sa polja struke i vrlo jasnih projekata, očekivanih i pozitivnih benefita koje je trebala dobiti BiH, akcize su prebačene na polje politika koja onda omogućava čitavi spektar različitih spinova i pristupa, uglavnom paušalnih procjena i naravno ciljeva koji će se postići sa usvajanjem Zakona o akcizama.

Ono što bi trebalo odmah otkloniti a vidim da se ponovo pojavljuje u javnom diskursu, iako smo to više puta kazali jeste pitanje namjene sredstava. Sredstava od akciza će isključivo biti usmjerena za izgradnju autoputeva i za modernizaciju magistralnih cesta, te entitetske vlade ih neće moći koristiti za bilo koju drugu svrhu osim izgradnje cestovne infrastrukture. To je jako važan podatak. Od toga 10 feninga ide za izgradnju autoputa a 5 za modernizaciju magistralnih cesta., kazao je za TV1 predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić

TV1: Nedavno ste boravili u Vašingotonu gdje ste se sastali sa predstavnicima MMF-a i Svjetske banke i kakva je sudbina budući aranžmana?

ZVIZDIĆ:  BiH ima potpisani prošireni aranžman sa MMF-om koji podrazumjeva finansijsku disciplinu, kontrolu fiskalnih politika u BiH i ukupnu kontrolu finansijskih tokova odnosno stvaranje ambijenta za ekonomski razvoj i investicije što bi trebalo da vodi ka povećanju zaposlenosti i otvaranju novih radnih mjesta. Da bi to postigli sa MMF-om smo dogovorili jednu vrstu ekonomskog programa koji se sastoji od velikog broja, preko 36, strukturnih mjera koje će svaka u oblasti za koju je ta mjera vezana dovesti do značajnog unaprijeđenja ovih sektora u oblasti o kojima sam govorio. Razgovori su bili vrlo konkretni. Mi imamo obavezu da realiziramo 11 prethodnih mjera prije nego što dođe do pozitivnog odgovora MMF-a, i sastanka koji bi trebao da odobri narednu tranšu, prije svega entitetske vlade, novac od toga neće dobiti nivo BiH, i veći dio od tih 11 mjera je završen.

Moram reći da su sve Vlade završile svoj dio posla jer su premijeri i ministri finansija potpisali Pismo namjere sa MMF-om. Ostalo je još par strukturnih mjera kako bi realizirali a jedna od njih su i akcize, kao i Zakon o osiguranju depozita u BiH, čime bi za nivo BiH sve prethodne mjere bile realizirane.

Ono što je važno kazati jeste da su razgovori završeni na način da se zaključilo da svako treba da realizira svoje obaveze. BiH, dakle država i entiteti svoje obaveze a MMF će odmah poslije realizacije prethodnih mjera realizovati svoje obaveze i odobravanje naredne tranše za BiH.

TV1: Kava je sudbina seta Zakona o akcizama nakon današnje sjednice komisije. Vidjeli smo i čuli da nije set zakona dobio podršku?

ZVIZDIĆ: Nažalost nije. Sa polja struke i vrlo jasnih projekata i očekivanih i pozitivih benefita koje je trebala dobiti BiH, akcize su prebačene na polje politike koja onda omogućava čitavi spektar različitih spinova i pristupa, uglavnom paušalnih procjena i naravno ciljeva koji će se postići sa usvajanjem Zakona o akcizama. Ono što bi trebalo odmah otkloniti a vidim da se ponovo pojavljuje u javnom diskursu, iako smo to više puta kazali jeste pitanje namjene sredstava. Sredstava od akciza će isključivo biti usmjerena za izgradnju autoputeva i za modernizaciju magistralnih cesta, te entitetske vlade ih neće moći koristiti za bilo koju drugu svrhu osim izgradnje cestovne infrastrukture. To je jako važan podatak. Od toga 10 feninga ide za izgradnju autoputa a 5 za modernizaciju magistralnih cesta.

Druga važna stvar jeste da ako želimo ubrzani ekonomski razvoj i da na optimalan način valoriziamo naše resurse i stavimo ih u funkciju ekonomskog razvoja onda nam je potrebna, kvalitetna cestovna infrastruktura, željeznička i energetska ali ovaj put govorimo o cestovnoj infrastrukturi bez koje ne možemo biti atraktivni ni za domaće ni za strane investicije. U ovome trenutku imamo postignute dogovore sa međunarodnim finansijskim institucijama na razini preko 860 miliona eura. Da bi ta sredstva bila operativna uvjet je da se usvoji Zakon o akcizama kao instrument i garancija otplate tih kredita.

Treba jasno kazati nekolike bitne činjenice zbog čega sam očekivao da će svi razumjeti neophodnost usvajanja zakona. Kao prvo sredstva idu za izgradnju autoputeva, kao drugo gradit će se magistralne ceste na teriroriji čitva države. Nije riječ samo o izgradnji autoputa nego i magistralih cesta, riječ je o izgradnji preko 106 kilomenatra trećih traka za sporedih vozila od čega će 73 kilometra se graditi u Krajni pa sam očekivao od delagata koji dolaze iz toga kraja da glasaju za akcize. Radit će se preko 13 obilaznica, oko Bugojna, Ključa. Vakufa, Livna, Tuzle. Novog Travnika, Gruda, Kalesije, Cazina, Kiseljaka, Goražda, Odžaka, rekonstruirati će se mostovi u Srebreniku, Bihaću, Ključu, Jajcu, Vakufu, Nemili, Olovu, itd. Dakle govorimo i o izgradnji novih dionica kao što je Stolac - Neum, Karaula 1, preko 30 novih kilometara u području Unsko-sanskog kantona i generalno o modernizaciji koja značjano podiže nivo kompetitivnosti BiH, ubrzava protok roba, ljudi a samim time i kapitala te BiH pretvara u atraktivno područje za ulaganja.

Bez toga je nemoguće govoriti o dinamiziranom ekonomskom razvoju odnosno nemoguće je govoriti o novim radnim mjestima. Početak izgradnje dionica koje sam nabrojao i još 13 dionica na trasi autoputa 5C za koje postoji osigu irano 860 miliona eura znači pokretanje minimalno 25 privrednih grana koje su vezane za cestogradnju i otvaranje stotina i hiljada novih radnih mjesta.

Ciklus dešavanja bi bio da bi u narednih šest do sedam godina imali investicioni obuhvat od milijardu i 400 miliona na autoputu. Bilo bi moguće izgraditi 150 kilometra autoputa čime bi autoput bio praktički završen. Time bi BiH se svrstala unutar onih zemalja koje imaju kvalitetnu infrastrukturu. Zadnje analize govore o ratu broja turističkih posjeta. Među prvim zemljama smo u svijetu po kvaliteti kulturno-historijskog naslijeđa, po smještaju, hrani, higijeni, ali nalazimo se jako nisko kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi. To moramo unaprijediti i ne postoji drugi način osim upravo ovog modela koji se ne uvodi tek sada. Akcize su uvedene 2009.godine i svi koji govore o drugim modelima bilo bi korektno da se ne bave politikanstvom nego da kažu koji model su oni koristili kada su pristupali izgradnji i realizaciji projekata. To je bio isti model.

TV1: Kakvi bi efekti bili na poljoprivredne proizvođače u slučaju da se akcize povećaju jer i to je jedan od prigovora. Opozicija tvrdi da sredstva neće ići u infrastrukturu da treba tražiti drugo riješenje. Kako će se to odraziti na poljoprivredu?

ZVIZDIĆ: Ova sredstva imaju vrlo jasnu namjenu i povećanje akciza može isključivo ići u izgradnju saobraćajne infrastrukture. Teorije da će zbog povećanja cijena goriva evenutalno doći do povećanja cijena namirnica nisu utemeljene niti su utemeljene u analizama koje smo pravili. Ako se vratimo u 2012.onda ćemo vidjeti da su cijene goriva tada bile mnogo veće nego danas kada su manje za 28 posto a cijene nekih proizvoda ostaju na istoj razini. Ta teorija je pitanje politikanskog pristupa jednoj izuzetno važnoj temi. Niko u Vijeću ministara nije bio protiv pomoći poljoprivrednicima i zaštiti tog sektora kao jednog od rastućih, ali na neki način nije postojala saglanost MMF-a da bi definiranje plavog dizela u zakonu kojeg bi predložilo Vijeće ministara za njih bila prihvatljiva mjera i zato što postoje brojni drugi načini da se pomogne poljoprivrednicima. Entitetske vlade će sada dobiti ozbiljna sredstva od Krilinškog duga iz Rusije a to je preko 120 miliona za Federaciju i preko 70 miliona za RS.Dobit će i novu tranšu MMF.a, riječ je o rebalansima budžeta kada potreban dio sredstava mogu izdvojiti i za pomoć u smislu nabavke goriva ili za kapitalne izdatke u samoj poljoprivredi.

Svi smo vrlo senzibilni prema tome sektoru, želimo da pomognemo i ima puno različitih modela osim plavog dizela, s tim da ako u amandmanskoj fazi zastupnici u parlamentu odluče da i na takav način pomognu poljoprivrednom sektoru mi kao Vijeće ministara nemamo ništa protiv, zato što poljoprivrednici i njihove potrebe ostaju u fokusu našeg interesa, ali to za sobom povlači čitavi niz narednih aktivnosti posebno u Federaciji gdje treba odmah napraviti registar poljoprivrednih proizvođača.

TV1: Nastavak samita premijera u Sarajevu desiće se u julu u Trstu u Italiji.  O čemu će se tamo konkretno govoriti i na čemu će se raditi?

ZVIZDIĆ: U fokusu će, prije svega, biti izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture u regionu i u svakoj od šest zemalja Zapadnog Balkana. Dakle, kompletan Zapadni Balkan razmišlja kako da unaprijedi svoju željezničku, saobraćajnu i svaku drugu infrastrukturu, koja je ključna osnova za ubrzani ekonomski razvoj. Sve zemlje Balkana razmišljaju upravo na način o kojem smo maloprije govorili - da se pronađu instrumenti koji će omogućiti realizaciju projekata u oblasti cestovne i željezničke infrastrukture.

BiH je kandidovala sedam vrlo značajnih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture i dva projekta u vezi sa komunalnom infrastrukturom. Razgovarali smo na samitu u Sarajevu, a obavićemo još jedan razgovor sa premijerima Zapadnog Balkana da još jednom potvrdimo zainteresovanost za regionalne projekte kao što je jadransko-jonska inicijativa ili saobraćajna povezanost Sarajeva i Beograda ili saobraćajna ili željeznička povezanost Sarajeva i Beograda i BiH i Crne Gore.

Mislim da je raspoloženje EU, bazirano na berlinskoj inicijativi i agendi za povezivanje, takvo da sa faze izrade studija, tehničke pripreme, projektne pripreme samih projekata pređemo u fazu konkretne realizacije takve infrastrukture. S ponosom mogu kazati da je BiH prva od tih šest zemalja gdje se konkretno realizuju projekti bazirani na berlinskoj inicijativi. To je most u Svilaju, sredstva obezbijeđena za most u Gradišci i zadnji grant koji smo dobili od 26 miliona eva za 11 km pristupnog puta Svilaju.

Stoga u Trst odlazimo potpuno pripremljeni. Očekujemo da ćemo dobiti i grant i finansiranje za veći dio od  sedam plus dva kandidovanih projekata i u oblasti zaštite okoliša, jedan je u oblasti kulture - izgradnja kulturnog centra u Mostaru i sedam je iz oblasti transportne infrastrukture. Mislim da ćemo ovaj put nastupati ne kao pojedinačne zemlje, nego sada kao zemlje Zapadnog Balkana koje žele da se mnogo kvalitetnije i efikasnije infrastrukturno povežu.

TV1: Jedno od vrućih pitanja je izgradnja brze ceste Sarajevo – Beograd. Kada ćemo znati kojom trasom će ići ta brza cesta?

ZVIZDIĆ: Važno je istaći dvije stvari. Prvo, takva trasa ne može biti određena jednostrano - niti od strane Srbije, niti od strane BiH. Riječ je o projektu koji mora imati visok stepen zajedničkog usaglašavanja i saglasnosti. Druga stvar, niko u BiH, a pogotovo ne bilo koji pojedinačni bh. entitet, ne može donijeti odluku o trasi unutar BiH.

Sve različite ideje i brojne trase koje sam do sada čuo, a čuo sam najmanje 15 ili 20 različitih verzija za trasu, to je na neki način samo provokacija unutar BiH ili pokušaj da se dođe do rješenja koje sigurno neće biti prihvaćeno.

Dakle, BiH će unutar sebe odlučiti o trasi. U ovom trenutku sa ekonomskog, saobraćajnog, perspektivnog, razvojnog stanovišta, naravno da je trasa koja bi išla preko Sarajeva - Žepče - Tuzla - Brčko - Bijeljina i dalje ka Beogradu, trasa koja je u ekonomskom smislu i razvojnom smislu za BiH mnogo važnija, jer na teritoriji kroz koju bi prošla ta trasa živi 700.000 - 800.000 stanovinka. Ona znači konektovanje ne samo sa Beogradom, nego praktično konektovanje i sa Srbijom, na neki način i sa Hrvatskom, a onda i kompletnom srednjom Evropom.

U ovom smislu, ne želieći da prejudiciram dok struka ne da svoj konačni odgovor, mislim da su ovakve vrste komparativnih prednosti ili samih karakteristika i kriterijuma na strani te trase, uz obaveznost da Sarajevo bude povezano sa Goraždem. To je stvar koja nikada ne smije biti zanemarena. Goražde je jedna važna i privredna i svaka druga sredina, koja je bitna za budućnost BiH. Ako bi se izabrala trasa koja bi išla sjevero-istočno, onda bi se obavezna paralela sa tim morala graditi - trasa koja bi povezala Sarajevo sa Goraždem.

TV1: Ima li uslovljavanja iz Beograda, od Vlade Srbije, kuda bi trasa trebala ići?

ZVIZDIĆ: Ne. Oni su dali svoje prijedloge vodeći se logikom razvoja saobraćajne infrastrukture i autoputa koji prolazi sa sjevera Srbije prema jugu ka Sandžaku. I tu postoji logika da se Srbija, dio Sandžaka ili čitav poveže i sa BiH i sa Sarajevom. Ta trasa neće nikada biti zanemarena niti ostavljena po strani. Mislim da se njene faze mogu raditi paralelno, ali nam je sada u fokusu ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, te povezivanje Tuzle sa Sarajevom. Vrlo je interesantno da u nekim ranijim desetljećima putevi koji su rađeni su zaobilazili BiH, a posebno se nije insistiralo na dobroj saobraćajnoj povezanosti Tuzle i Sarajeva i Bihaća i Sarajeva. Nažalost, Tuzla je u ovom trenutku mnogo bolje povezana i sa Beogradom i sa Zagrebom, nego sa Sarajevom. To se mora promjeniti. Sarajevo i Tuzla moraju biti kvalitetno povezani, jednako kao i Sarajevo i Mostar, te Sarajevo i Bihać. Zbog toga će se i graditi dionica Lašva - Travnik, prema Jajcu i dalje prema Bihaću. U svakom slučaju Sarajevo i Goražde također moraju ostati povezani. To je ovaj drugi izvor sredstava koje može koristiti BiH za izgradnju brzih cesta. To su sredstva od Klirinškog duga, od privatizacije i dobiti javnih preduzeća. U ovom trenutku, na primjer, u Federaciji će ta sredstva biti usmjerena za početak izgradnje dionice Žepče - Tuzla, za brzu cestu prema Goraždu, za Lašva - Travnik - Turbe - Jajce, prvu transverzalu u Sarajevu, te za mostarsku zaobilaznicu.

To je ono što država može raditi a da joj trenutno nisu potrebne akcize. Ipak se moram vratiti na bitnost usvajanja zakona o akcizama, jer čeka 860 miliona eura za izgradnju autoputa. I čeka 168 miliona eura za izgradnju magistralnih cesta, 13 obilaznica životno važnih za 13 gradova, 23 različita mosta, šest tunela, Stolac - Neum, Karaula 1, preko 30 novih kilometara cesta u Krajini, preko 79 kilometara treće trake u Krajini, koja predstavlja najveći problem zbog saobraćajnih gužvi i bitne dionice kao što su veze između Bihaća i Velike Kladuše, Cazina, Izačića... Nema niti jedan dio BiH gdje sredstva od akciza neće biti upotrijebljena za izgradnju putne infrastrukture. Zbog toga usvajanje akciza znači ekonomski razvoj, nove investicije, te ubrizgavanje u finansijski krvotok BiH u narednih šest godina više od milijardu i po eura, odnosno više od tri milijarde maraka, te otvaranje hiljada novih radnih mjesta, angažman mladih inžinjera i drugih brojnih struka koje će biti vezane za takve poslove.

Zbog toga je taj projekat suštinski važan i ja bih volio da sa polja politikanstva i pukoga kritizerstva bez ikakvih argumenata, se vratimo na polje struke, konkretnih benefita i realnih projekata koje možemo realizirati u narednih tri do pet godina, podići značajno nivo konkurentnosti BiH i postati najatraktivnije područije za strane investicije na prostoru zapadnog Balkana.

TV1: Za kraj, na čelu ste Vijeća ministara kojem je u radu neophodna stabilna parlamentarna većina. Jedan ste od potpredsjednika SDA. Kako gledate na sve ovo oko SDA "četvorke" ili "trojke" u Parlamentu, osnivanje novog kluba... Kuda to sve vodi i kakav rasplet očkeujuete?

ZVIZDIĆ: Odnosi unutar Vijeća ministara BiH krajnje su korektni, bazirani su na uvijek argumentovanim diskusijama, poštivanju Ustava i zakona. U tom smislu, i međuljudski odnosi i odnosi koji su bazirani na potrebi da unaprijedimo situaciju u BiH zaista su na zadovoljavajućem ili visokom nivou. O tome govori činjenica da smo jednoglasno usvojili više od 3.000 različitih materijala i akata u zadnje dvije godine.

No, da bi takve aktivnosti imale svoj puni efekat i svoju punu završnicu, naravno da nam je potrebna podrška oba doma Parlamenta BiH. Zbog toga sam na neki neki način, ne nezadovoljan, nego tužan zbog dešavanja, posebno sa dijelom zastupnika iz SDA.

Kao što znamo, jedan zastupnik više nije član SDA, ali s obzirom na to da imamo iste ciljeve, a ciljevi su napredak i razvoj BiH, stvaranje dobrih pretpostavki za našu budužnost, za budućnost mladih i novih generacija. čini mi se da možda još ima prostora da tri člana SDA, koji zaista jesu i stari članovi, iskusni kadrovi, članovi koji zaista imaju ozbiljan autoritet i ozbiljan background iza sebe, da ostanu na zajedničkom putu, da ostanu zajedno raditi sa ostalim zastupnicima SDA.

Potez koji je uradio naš stari istaknuti član Šemsudin Mehmedović je nešto što je obećavajuće. Na neki način uvijek sam i zagovarao taj princip. Nastojaćemo ili ja ću nastojati, mislim da je važno poslati poruke koje bi zadržale jedinstvo Kluba unutar devet zastupnika SDA.

Ponavljam, zaista su nam isti ciljevi. O modelima kako doći do realizacije cilja koji će značiti ekonomski razvoj i stabilnost BiH, u SDA je uvijek bilo dovoljno prostora za različita mišljenja i za donošenje odluka na bazi stvarnih i realnih argumenata.

Možda optimizam koji u ovom trenutku iskazujem je i preveliki ili možda nije utemeljen na činjenici da su tri zastupnika već pokrenula formiranje kluba, ali oni su dugogodišnji zastupnici SDA, riječ je zaista o iskrenim, realnim, stvarnim patriotima i ljudima koji sigurno vole ovu državu, vole BiH. Takvi su i svi ostali zastupnici u Klubu SDA, takva je čitava SDA kao najjača i najdržavotvornija stranka u BiH. Čini mi se da to treba ostati politički prostor unutar kojeg oni treba da djeluju.

Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Dokaz da je i u BiH moguće uspjeti

FOTO: U Livnu proizvode najbolji sir na Balkanu

Dva pehara za osvojeno prvo mjesto dvije godine zaredom na III i IV Balkan Chesse Festivalu u Beogradu svjedoče da se u Livnu, u Bosni i Hercegovini, proizvodi najbolji sir na Balkanu.