Predrag Tomić

Razmjena podataka važna protiv sive ekonomije

image Predrag Tomić

Predrag Tomić, direktor Inspektorata Republike Srpske, smatra kako je projekat "Unapređenja investicionog okruženja i institucionalnog jačanja" dobra stvar koja omogućava brz i pouzdan pristup podacima, uz obezbijeđenu povjerljivost i integritet podataka u cilju bržeg razvoja usluga prema građanima i poslovnoj zajednici.

U intervju za "Nezavisne" on kaže kako je zadovoljan rezultatima rada inspektora, ali da ima još prostora za napredak, pogotovo kada je u pitanju zakonska regulativa i opremljenost.

NN: Inspektorat RS je učesnik ICIS projekta koji se realizuje u Bosni i Hercegovini. Šta je konkretno donio ovaj projekt?

TOMIĆ: Mi od 2012. godine učestvujemo u projektu "Unapređenja investicionog okruženja i institucionalnog jačanja" (ICIS), koji se finansira grant sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA), a Svjetska banka administrira i pruža tehničku pomoć u realizaciji granta. U okviru projekta dosad su realizovane brojne aktivnosti koje se odnose na stručno usavršavanje i tehničko opremanje inspektora. Za efikasan rad inspekcijskih organa neophodan je pristup informacijama o privrednim subjektima i njihovom poslovanju te je uočena potreba za uspostavljanje informacionog sistema za interoperabilnost, odnosno razmjenu podataka, a koji se realizuje u okviru ICIS projekta.

NN: Koje su prednosti uspostavljanja takvog sistema?

TOMIĆ: Predviđeno je da sistem u početku uključuje 17 institucija na nivou entiteta, Brčko distrikta i organa BiH, a namjera je da se postepeno uključuju i druge institucije koje raspolažu bazama podataka u svim sferama poslovanja javne uprave. Sistem će omogućiti brz i pouzdan pristup podacima, uz obezbijeđenu povjerljivost i integritet podataka u skladu sa pravilima informacione bezbjednosti, a sve u cilju bržeg razvoja usluga prema građanima i poslovnoj zajednici.

NN: Koliko će sistem za razmjenu podataka olakšati rad inspektorima na terenu?

TOMIĆ: Kao kontrolni organ svakodnevno imamo potrebu za pristup bazama podataka drugih institucija, a u cilju upravljanja rizicima u planiranju inspekcijskog nadzora, dok kroz svoj rad raspolaže informacijama koje mogu koristiti drugim institucijama. Kontrole bazirane na procjeni rizika smanjiće opterećenje privrednih subjekata i olakšati njihovo poslovanje.

NN: Da li inspektori imaju dovoljno ovlaštenja za borbu sa sivom ekonomijom i koliko je teško stati ukraj nesavjesnim poslodavcima?

TOMIĆ: U okviru reformskih mjera Vlade RS u cilju borbe protiv sive ekonomije izvršene su izmjene zakona, te su inspektorima Poreske i Uprave za igre na sreću data dodatna ovlaštenja radi efikasnijeg otkrivanja rada na crno i kontrole uplate doprinosa. Po potrebi djelujemo zajedno, a imamo i dobru saradnju sa Privrednom komorom i Unijom poslodavaca RS. Međutim, za suzbijanje neregistrovanog pružanja usluga u privatnim kućama neophodno je da se intenzivnije angažuju nadležni organi koji su ovlašteni da vrše istrage i da ulaze u privatni prostor građana. Inspektorat je spreman da pruži maksimalnu podršku u ovim aktivnostima u dijelu svojih nadležnosti.

NN: Vaši inspektori već nekoliko godina u radu koriste inspekcijski informacioni sistem. U čemu se ogledaju rezultati njegove primjene?

TOMIĆ: Mi smo još 2010. godine prepoznali značaj primjene informacionih tehnologija i od tada u radu koristimo inspekcijski informacioni sistem, koji je skratio vrijeme trajanja kontrole, omogućio efikasnije planiranje nadzora i korištenje raspoloživih resursa.

NN: Koliko će razmjena podataka između institucija doprinijeti ostvarivanju ciljeva rada Inspektorata Republike Srpske?

TOMIĆ: Strateško opredjeljenje Inspektorata je da kontinuiranim unapređenjem svog rada doprinosi ekonomskom i socijalnom razvoju društva, povećanju kvaliteta života i zaštiti prava potrošača, uz poštivanje propisa i smanjenje opterećenja privrednika. Razmjena podataka između institucija je od izuzetnog značaja za suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije, koja neodgovornim poslovanjem ugrožava prava radnika i nanosi štetu poslodavcima koji legalno rade i izmiruju svoje obaveze.

NN: Sa kojim poteškoćama se najčešće inspektori susreću u radu?

TOMIĆ: Inspektorima otežava rad nedostatak materijalnih propisa. Veliki dio tehničke regulative je iz SFRJ, a dio propisa je neusaglašen. Često se direktive EU transponuju u naše zakone, a da se prethodno ne obezbijede uslovi za njihovu primjenu. Neophodno je obezbijediti laboratorijske kapacitete s akreditovanim i sertifikovanim metodama, adekvatna vozila, osavremeniti informatičku opremu i nabaviti tehničku i zaštitnu opremu.

NN: Kako ocjenjujete rad Inspektorata, da li ste zadovoljni ostvarenim?

TOMIĆ: U proteklim godinama predano smo radili na unapređenju kvaliteta inspekcijskog nadzora u RS. Procenat neurednih kontrola postepeno se smanjuje, ali smatramo da je i dalje pred nadležnim organima još mnogo posla kako bi se nepravilnosti svele na minimum. Nastojimo odgovoriti svim izazovima koji se javljaju na terenu. Cilj nam je da zajedno sa poslodavcima rješavamo probleme, edukujemo, svodimo u okvire zakona, kako bismo podsticali razvoj privrede i povećavali broj radnih mjesta.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
S ljubavlju iz Dohe

Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji

Amar Hromo je sarajevski arhitekta koji živi i radi u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zaljevsku zemlju je prije tri godine došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu. Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme putuje po svijetu, rado se vraća u Sarajevo i preporučuje svima da dođu raditi u Katar.