Lider NDP-a

Dragan Čavić: Uz veće akcize je neminovna inflacija

image Dragan Čavić

O konsolidaciji opozicije u RS-u, uslovima stranih kreditora, te djelovanju Saveza za promjene na državnom nivou govori Čavić.

Zbog složenih političkih odnosa u BiH, javnost očekuje i odgovore o odnosima unutar Saveza za promjene, vašim planovima u narednom periodu, mogućnosti stvaranja trećeg političkog bloka u RS-u?

- Savez za promjene nakon lokalnih izbora kao grupacija stranaka sada jedino još funkcioniše, prava je istina, na nivou institucija BiH. Tu SP funkcioniše u okviru parlamentarne većine u Predstavničkom domu, naravno sa svim problemima koje posljednjih mjeseci nose ta većina i događaji. S druge strane, tri ključne stranke SDS, NDP i PDP, naravno ne zanemarujući i druge, nakon lokalnih izbora počele su konsolidaciju unutrašnjih redova. SDS, koliko mi je poznato, u maju ide sa unutarstranačkim izborima, a mi počinjemo razgovore s PDP-om, koje smo već ranije dogovorili, oko zajedničkog nastupa na predstojećim opštim izborima, u smislu traženja oblika našeg, što čvršćeg, zajedničkog djelovanja.

Zajednički nastup

Kakav će biti ishod tih naših razgovora i u kojem obliku ćemo se pojaviti nakon njih, kao zajednički politički subjekt na izborima, znat će se najkasnije do kraja maja. U to će se završiti i izbori unutar SDS-a i mi, odnosno PDP i NDP ćemo razgovarati kao jedan politički subjekt sa SDS-om o zajedničko nastupu na sljedećim izborima. Nastojimo s PDP-om da što prije te naše odnose definišemo, daleko prije izbora i da apsolutno oni budu jasni i u funkciji izbora i izbornog procesa i zajedničkog djelovanja, od lokalnih zajednica do nivoa entiteta i time damo doprinos okrupljavanju političke scene u RS-u.

Vjerujete li da će se u ovakvoj konstelaciji političkih odnosa na nivou BiH, izazvanih brojnim sporenjima, a posljednji je zakon o akcizama na naftu i naftne derivate, sačuvati aktuelna većina?

- Ma, gledajte, tu stvari treba razjasniti. Od početka ove priče oko povećanja akciza na naftu i naftne derivate SP je insistirao da se akcizno povećanje, a u kontekstu stupanja na snagu SPP-a, koji je stvorio ozbiljne probleme agraru u BiH, uradi na nivou Evropske unije, odnosno da se uvede plavi dizel za potrebe poljoprivrednika. Finansijeri koji su protiv njega tvrde da se boje poreskih utaja, iako je jasno da plavi dizel i nosi takvo ime da bi se jasno razlikovao od ostalih derivata. To je koncept u kojem poljoprivrednici RS-a ne bi više morali da čekaju na regresiranu naftu. Nismo se slagali s partnerima u Savjetu ministara koji to nisu htjeli prihvatiti kao uslov, iako mogu reći da su i Denis Zvizdić i Vjekoslav Bevanda u razgovorima zastupali isti ovakav stav. Podsjećam da je u okviru pregovora o pismu namjera MMF pristao na ovu opciju, ali ju je eksplicitno odbila premijerka RS-a Željka Cvijanović. Ključni problem za vlasti u RS-u je što bez akcize nastaju dva velika finansijska problema za vlade entiteta. Nema para za sanaciju budžetskih deficita i nema sredstava za finansiranje putne i autoputne infrastrukture od EBRD-a i Svjetske banke. MMF nema interes da postavlja pitanje akciza ako u pravilu traži smanjenje poreskih davanja i rashoda za javnu potrošnju. Ovo je došlo zbog zahtjeva kreditora, koji godinama kreditiraju entitetska putarska preduzeća zbog toga što se u BiH ni metar puta ne napravi iz vlastitih sredstava. Putarska preduzeća opterećana su brojnim aferama i efekt od 15 feninga će se odraziti na sve troškove života i dovesti do inflacije i to je neminovno, jer od 2012. godine sada imamo najveći procent povećanja barela nafte na svjetskom tržištu. I zato mi to ne podržavamo.

Da li bi, zbog svega navedenog, moglo doći do situacije da HDZBiH i SDA sa SNSD-om dogovore novu većinu na državnom nivou?

- Uvijek je to moguće. Ako nakon svega što je bilo Bakir Izetbegović i Milorad Dodik mogu zajedno, ja nemam ništa protiv. Ali, kako će objasniti svojim biračima političku rigidnost koja je bila manifestovana kroz njihov etničko-politički konflikt.

Rušenje poretka

I dok oni tvrde da jedni štite Srbe, a drugi Bošnjake, i Srbi i Bošnjaci jednako su nezaštićeni od udara na životni standard, nezaposlenost, nemogućnost da se normalno živi, migracija, odlaska naše djece u bijeli svijet, od siromaštva, korupcije i strašnog socijalnog raslojavanja. I od toga su podjednako ugroženi i Srbi i Bošnjaci i Hrvati.

Republika Srpska na dnevnom nivou suočena je s izljevima socijalnog nezadovoljstva radnika. Kao bivši predsjednik RS-a, s obzirom na to da se od 2006. ustavne nadležnosti nisu mijenjale, kako komentirate činjenicu da se u rješavanje tih problema, umjesto Vlade i nadležnih institucija, direktno miješa i nastoji ih navodno riješiti predsjednik RS-a Milorad Dodik?

- Mi smo odavno ušli, s ovakvim njegovim ponašanjem, u proces autokratije i obesmišljavanja rada i postojanja demokratskih institucija. Danas je postalo potpuno normalno da svi potencijalni investitori idu prvo na razgovor kod predsjednika RS-a, a potom u Vladu. Postalo je normalno da predsjednik RS-a na raspolaganju ima pet miliona maraka koje za socijalna davanja raspoređuje po svom nahođenju, mimo zakona koji tu oblast regulišu. Postalo je normalno da predsjednik RS-a ne samo da vodi pregovore sa sindikatima, poljoprivrednicima, željezničarima... nego i donosi odluke koje su u nadležnosti Vlade i često svojim izjavama amnestira od odgovornosti ljude koji bi disciplinski ili krivično trebali odgovarati, budući da je on iznad sudova i iznad pravnih normi. U ovom društvu podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku je srušena i koncentrisana u rukama predsjednika RS-a. I vrlo često tužno i žalosno djeluju sjednice Narodne skupštine RS-a, jer on upravlja većinom. To ruši sistem i njegove institucije. I svaki put kada opozicija kritikuje ovakav vid uzurpacije vlasti, horski od njih i njihovih režimskih medija kreće haranga na nas, uz optužbe da rušimo ustavni poredak i da smo protiv vlastitog entiteta. A prava je istina da oni koji to rade ruše i RS i njegov ustavni poredak.

Biznis.ba / Oslobođenje

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Pokrenuo biznis

Admir Ganibegović, povratnik u Modriču: Živio sam u Njemačkoj, ali najljepši je rodni kraj

Admir Ganibegović se vratio u Modriču prije šesnaest godina, nakon što je početkom rata devedesetih godina morao napustiti svoj dom. Rat je proveo u izbjeglištvu u Njemačkoj, u Minhenu, a prve poratne godine proveo je u sarajevskom naselju Ilidža.