Kemal Kozarić

Što ste dalje od politike, to je biznis sigurniji, a napredak zagarantovan

image Kemal Kozarić

Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i bivši guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić istakao je u Dnevniku TV1 da je politička stabilnost preduslov svih uslova za privlačenje investicija u BiH.

Zveckanje oružjem, pozivanje na secesiju, neustavni referendum, stalne priče o tome šta BiH može, šta ne može, te priče o trećem entitetu, jednostavno destimulišu investitore, upozorio je on.

TV1: Ekonomski forum 2017 juče je okupio predstavnike vlasti, poslovne i akademske zajednice u BiH, čiji je zajednički cilj bio unapređenje ekonomskog i poslovnog ambijenta u BiH. Jesu li juče političari od vas stručnjaka, studenata i akademske zajednice nešto naučili?

KOZARIĆ: Nije nam bila namjera da držimo predavanja, ali jeste nam bila namjera da otvorimo konstruktivan dijalog i da svi glavni akteri donošenja važnih odluka u BiH budu na jednom mjestu, te da se stave u funkciju i razgovaraju sa poslovnom zajednicom, a činjenica da je bilo više od 450 prisutnih govori o tome koliki je bio interes i koliko realni sektor želi taj otvoreni dijalog. Mislim takođe da izvršne vlasti imaju dužnost da budu u stalnom dijalogu, te da čuju želje, prepreke i mogućnosti šta se može unaprijediti, jer je poslovna zajednica ta koja puni budžete, plaća doprinose, zapošljava...  

TV1: Zašto tog dijaloga nije bilo do sada ili zašto nije na onom nivou na kojem bi trebalo da bude?

KOZARIĆ: Tog dijaloga bude, ali mislim da nije bio organizovan i transparentan, a sa druge strane, možda bude u nekim užim krugovima gdje svi ne mogu da prisustvuju. Mi smo upravo otvorili poziv za sve one koji su bili zainteresovani, tako da smo zadnja dva dana, nažalost, morali da otkažemo niz zahtjeva jer je samo 500 mjesta bilo u sali. Ovo će postati tradicionalno, jer ovo nije nečija nova ideja, to se dešava u Hrvatskoj, Srbiji... Mislim da je dužnost svih onih koji danas obnašaju vrlo važne uloge u BiH da na jednostavan način, transparentno i otvoreno kažu šta su im ciljevi, programi, fokusi i da čuju drugu stranu onih na koje se te odluke odnose, te da konstruktivne prijedloge čuju i od akademske zajednice.

TV1: Kako su reagovali na te konstruktivne prijedloge, kako su reagovali kada su čuli tu drugu stranu?

KOZARIĆ: U ponedjeljak ćemo imati sastanak organizacionog odbora da sumiramo sve prijedloge sa svake sesije i napravićemo zapisnik, odnosno prijedlog zaključaka koji ćemo poslati svim nivoima vlasti, kao i svim učesnicima. S druge strane, to je veliki forum da se sada dese konkretne stvari, ali sama činjenica da smo prebacili fokus sa politike na ekonomiju za nas je uspjeh. S druge strane, uspjeh je i činjenica da su nas ispoštovali, da su se odazvali i da su sa njihove strane vrlo konstruktivno iznijeli određene planove, što mislim da je dobro i pozdravljeno.

Vrlo je interesantno da smo sa te strane imali čak i nekoliko upita zašto nema ljudi stranaca iz međunarodnih finansijskih institucija, te iz Evropske komisije... Mi smo baš htjeli da okupimo domaće aktere, jer nam se uvijek kaže "Ovo je vaša zemlja i vi se trebate dogovoriti", što je tačno.

TV1: Ali političari se ponašaju kao da ovo nije njihova zemlja. Vi ste 2013. izjavili da želite da ta godina bude ekonomska godina, a ne politička. I ove godine kažete da biste voljeli da ova godina bude ekonomska, a ne politička. Po svemu sudeći, biće politička. Zašto?

KOZARIĆ: Ja sam deset godina govorio da želim da ekonomija bude u prvom planu. I kao ekonomista i kao osoba koja je obnašala vrlo odgovoru funkciju, pokušavao sam dati svoj doprinos da fokus prebacimo na ekonomiju. I forum je pokušaj u kojem naravno nisam sam, moje kolege sa Ekonomskog fakulteta, studenti, te volonteri su se takođe uključili.

TV1: Zašto nije ekonomska godina? Zašto su sve godine političke u BiH?

KOZARIĆ: Juče je ministar Mirko Šarović rekao vrlo interesantnu rečenicu, a to je da u BiH mora doći do zanavljanja političke elite i da se reciklira postojeća postaja, te da dođu mlađi ljudi koji su neopterećeni prošlošću, a da se razgovara o budućnosti. Budućnost i BiH imaju šansu, a svi koji žive u prošlosti, nažalost, nemaju šansu. Mislim da tu postoji dio velike istine. Naravno, prošlost ne smijemo, niti ćemo je ikada zaboraviti, ali se od nje ne živi. Nju moramo zapamtiti, znamo šta se desilo i naša djeca treba to da znaju, ali sigurno je da je budućnost naša šansa.

TV1: Zašto smo najneatraktivnija zemlja za strana ulaganja?

KOZARIĆ: Nismo najneatraktivniji, na 107. smo mjestu, odnosno postoji 107 sretnijih mjesta za investiranje. Nije sporno da je to loša pozicija, ali preduslov svih uslova je politička stabilnost. Zveckanje oružjem, pozivanje na secesiju, neustavni referendum, stalne priče o tome šta BiH može, šta ne može, priče o trećem entitetu, dakle priče koje odvlače fokus od onoga što mi želimo i o čemu hoćemo da razgovaramo, jednostavno destimulišu investitore.

Novac je plašljiva roba i kako zlato voli loše vijesti, tako kapital voli dobre vijesti. Ako šaljete dobre vijesti i signale da ste pouzdani, stabilni, da imate pravnu sigurnost, vladavinu prava, investitori će doći. Dok ne budu shvatili svi oni koji danas rade u BiH da je to ključno, naravno neki to znaju, jer to nije ništa novo, neki opet možda namjerno rade da to ne bude tako i da pokažu da je nemoguća mislija da se ovdje živi i radi, s druge strane, drugi se trude da pokažu suprotno. Lično sam dugo godina i uvijek ću dok živim i radim boriti se da pokažem da je BiH moguće mjesto za življenje i da tu ima šanse, te da postoji niz dobrih i uspješnih primjera da se može raditi i zaraditi u BiH.

TV1: Ti uspješni su Gračanica, Goražde i Tešanj. Kako oni to uspijevaju, a ostale opštine i gradovi ne uspijevaju?

KOZARIĆ: Kada sam postao dekan Ekonomskog fakulteta, sa svojim kolegama profesorima posjetio sam sve tri opštine. Interesantno je bilo kada nam je predsjednik poslodavaca u Tešnju rekao: "Znate li zašto smo mi uspješni? Zato što smo daleko od Sarajeva. Političari nas malo zaobilaze, rijetko dolaze u Tešanj, pa nam onda ne mogu ni smetati niti ometati. Zato jesmo uspješni". Dakle, zato što se bave biznisom, načelnik za dva dana rješava svaki investicioni zahtjev, svaka dozvola se dobije za dan i sve je spremno. Na prethodnim lokalnim izborima načelnik je dobio 75 posto podrške. Svi poslodavci koji su iz raznih političkih opcija su za takvog načelnika. On ima potpuni konsenzus, podržava ga cijele poslovna zajednica, maltene, nema nezaposlenih.

U Goražde dnevno dolaze inženjeri iz Srbije, koji rade u tamošnjim firmama i takođe nema nezaposlenih. U Gračanici je takođe vrlo potentna sredina sa poduzetnim ljudima, gdje su izuzetni proizvodi, izvoznici i ljudi su sa idejama, vrijedni, rade...

TV1: I daleko od politike. Bave se ekonomijom.

KOZARIĆ: Nažalost, ispada da si uspješni što si dalji od politike. Postoji naravno i kontrateza da brže zarade oni koji su blizu politike. No, ovi su se opredijelili da rade i da žive od svog rada.

TV1: Prema Vašem mišljenju, jesu li ekonomske mjere koje provode vlade u BiH dobre, efikasne, u interesu ekonomskog razvoja BiH, boljeg standarda građana?

KOZARIĆ: To je teško pitanje i ne bih sada išao na taj teren. Ekonomske politike uvijek su izložene kritikama, posebno naše, jer su sadržane sa punim kapacitetom reformi, koje znaju biti bolne. Mislim da su juče i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i federalni premijer Fadil Novalić, pa i ministar finansija RS Zoran Tegeltija, te ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda pokazali da su opredijeljeni za reforme. Premijer Novalić rekao je da će ovo biti godina realnog sektora, godina ekonomije i godina reformi.

TV1: Vjerujete li u to?

KOZARIĆ: Želim da vjerujem. Mislim da imaju dobru namjeru, mada je okruženje jako teško i teško je u političkom ambijentu koji jeste tu, pa je sve to teško provesti. No, čini mi se da imaju iskrenu namjeru i da žele to da urade na pravi način.

TV1: Kako objašnjavate da je udio sive ekonomije 30 posto u BDP-u, dakle iznosi oko sedam milijardi KM? Zašto se vlast ne zna, ne može ili ne želi obračunati sa svimo ekonomijom?

KOZARIĆ: Juče sam pitao premijera Novalića o ovih 22.000 radnika i novih radnih mjesta, da li je to novoregistrovanih iz sive ekonomije, jer činjenica je da tržišna inspekcija sada nešto više i bolje radi, te da Porezna uprava nešto više i bolje radi, nego ranije. Premijer mi je odgovorio da je oko 3.500 radnika iz sive ekonomije prešlo u redovne ili regularne tokove i da su prijavljeni, a ostatak su nova radna mjesta.

Siva ekonomija često je bila, rekao bih, cijena socijalnog mira. Mnogi rade u sivoj zoni, a jedan dio njih nakačen je na neka budžetska davanja ili imaju male beneficije kojih se ne žele riješiti, te žele situaciju da nisu prijavljeni, ali da imaju neki izbor, što opet nije rješenje. Sigurno bi bilo najbolje da oni uđu u regularne tokove.

TV1: Je li to teško rješivo pitanje?

KOZARIĆ: Nije teško rješivo. Inspekcije moraju da rade svoj posao i da država želi da se opredijeli da to riješi, može to da riješi. Država ima instumente i može riješiti ovaj problem. Možda je prećutno to bilo tolerisano, ali mislim da je došlo vrijeme da će se sve oštrije ići prema rješavanju tog pitanja.

TV1: Bivši ste guverner Centralne banke BiH. Kako će se propast dvije banke u RS odraziti ne na RS, to znamo, nego na BiH i bankarski sistem u BiH?

KOZARIĆ: Bio sam guverner u dva mandata, deset godina, ali sada na Vaše pitanje želim da odgovorim više kao predstavnik akademske zajednice, jer u Centralnoj banci BiH postoje određena pravila na koji način se istupa u javnosti.

Problem je bio sa dvije banke i naravno da je on poljuljao povjerenje građana, deponenata tih banaka, ali se srećom to desilo u malim bankama koje sistemski nisu važne. Takođe, srećom je vrlo brzo reagovala Agencija za osiguranje depozita i u toku od sedam dana je isplatila sve one do 50.000 KM koji su imali depozite u tim bankama. Taj se problem izolovao, što znači da nije imao domino efekat i nije imao efekat zaraze na druge banke, te je finansijska stabilnost zadržana.

Zato je sada bitno da sistemski važne banke u EU, a opet banke koje su kod nas aktivne dolaze iz EU, iako su posebna pravna lica, trebaju poseban nadzor i da supervizori unaprijed pokušavaju pretpostaviti moguće probleme kako bi se zaštitili od sistemskog rizika.

Tu i Centralna banka BiH ima svoje mjesto, jer je ona zadužena za monetarnu stabilnost, što znači cjenovnu i stabilnost novca, a sa druge strane, zadužena je i za finansijsku stabilnost, ali nije jedina odgovorna.

TV1: Kada govorite o monetarnoj stabilnosti, je li zahtjev Milorada Dodika pokušaj urušavanja države BiH, njenog monetarnog sistema?

KOZARIĆ: Kada bi se desilo ovo što on predlaže, mislim da se monetarna politika ne bi uništila. Centralna banka BiH je vrlo snažna institucija i ne može se jednim potezom uništiti. Odmah da budem jasan - protiv sam takvog prijedloga, a njih je bilo i ranije. To nije novac za investicije, to je novac za pokriće domaće valute koja je u opticaju. Iako je valutni odbor prisutan i svaki fening je pokriven domaćom valutom, pravilo je da 105 posto morate imati pokriće da bi taj novac mogao biti prodavan, kupovan u oba smjera komercijalnim bankama bez pokrića i to se dešava. Mi danas imamo pokriće od 107 posto, što je minimum iznad tog praga koji je važeći i koji je standard u svijetu, pa i u Centralnoj banci BiH. S druge strane, zakon to ne dozvoljava. Mislim da je aktuelni guverner i Upravno vijeće na toj poziciji, tako da ne mislim da će se to desiti.



Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Maketarstvo je hobi za cijeli život

FOTO: Banjalučani izrađuju minijature aviona, brodova, tenkova

Maketar Slobodan Lajić iz Banjaluke, koji se ovim hobijem bavi više od 30 godina, predsjednik i jedan od osnivača Maketarskog kluba Kastel, kaže da je maketarstvo hobi za čitav život.