Ivo Josipović

Nikolić daleko od evropskih vrijednosti

image Ivo Josipović

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija da "daljnja dobra suradnja sa Republikom Srbijom ne može ovisiti o dobroj političkoj volji samo jedne strane, te da je za partnerstvo potrebno dvoje".


Predsjednik Josipović je to kazao govoreći o budućnosti suradnje u regionu jugoistočne Evrope, a u svjetlu posljednjih izjava novoizabranog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, najprije da je "Vukovar srpski grad", a potom i da se u Srebrenici nije dogodio genocid!

"Ja sam vrlo jasno rekao – novi predsjednik Srbije treba na djelu pokazati da se zalaže za najviše europske vrijednosti, na kojima želimo temeljiti međusobne odnose. Na žalost, stavovi koje je zastupao do sada, i koje je, eto, ponovio u svojim prvim obraćanjima javnosti, od toga da je Vukovar srpski grad do toga da u Srebrenici nije počinjen genocid, daleko su od europskih vrijednosti", izjavio je predsjednik Josipović za agenciju Anadolija.

Na pitanje da li Tomislav Nikolić i njegova politika mogu dovesti i do nestabilnosti na Balkanu, Josipović odgovara kako "želi vjerovati da neće doći ni do kakvih novih nestabilnosti, jer one zaista nikome ne mogu donijeti dobra, a posebno ne onima koji bi ih izazvali".

"Ali, upravo zbog toga, potrebna je maksimalna ozbiljnost i odgovornost svih u regiji koji se bave politikom. U ovoj regiji nitko sebi ne može dopustiti i priuštiti dvosmislene izjave", upozorava Josipović.

Upravo je regionalna saradnja u fokusu politike hrvatskog predsjednika Ive Josipovića još od njegovog izbora za hrvatskog predsjednika u januaru 2010. godine. On je bio lider koji se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima i izvinuo zbog hrvatske politike 90-tih u Bosni i Hercegovini.  Pitali smo ga kako vidi budućnost suradnje u balkanskom regionu?

"Bez obzira na gomilu predrasuda koje postoje o Balkanu, ja vjerujem u tu regiju i njene mogućnosti. Kad stavite stvari u perspektivu, objektivno Balkan je kroz povijest bio znatno više mjesto susreta nego mjesto sukoba, u svakom smislu, od kulture do gospodarstva. Ova regija je smještena na sjecištu putova koji su velikim dijelom i paneuropski koridori, ima velike zalihe prirodnih bogatstava, realno je jedna od regija koje će u budućnosti sigurno bilježiti gospodarski rast – dovoljno je samo vidjeti energetske potencijale, i koliko još infrastrukture treba izgraditi", rekao je Josipović.

Ovaj ugledni univerzitetski profesor, kompozitor i ekspert Haškog tribunala na čelu hrvatske države tvrdi u razgovoru za agenciju Anadolija da će „institucionalno približavanje Evropskoj uniji (EU) ovaj prostor, također, učiniti sigurnijim i privlačnijim za ulaganja“.

„Trenutno je kriza svugdje, ali kriza će proći. Ono što mene brine, međutim, jest nedostatak fokusa i strateškog planiranja, osim ako se izuzme želja svih država da postanu članice EU. Dugoročni razvojni ciljevi prečesto gube na račun dnevne politike.
Hrvatska je zemlja koja tradicijom i kulturom baštini elemente tri europske regije: Mediterana, Srednje Europe i Balkana. Za nas je to veliki resurs“, optimističan je Josipović.

On je ponovio kako za Hrvatsku nema važnije zemlje od prijateljske Bosne i Hercegovine.

„Samo jedan pogled na zemljopisnu kartu je dovoljan da bi se razumjelo zašto je to tako, mi smo doslovce upućeni jedni na druge. Postoji i ogroman ljudski kapital koji nas veže, čitao sam nedavno neka istraživanja po kojima je čak 40 posto današnjih građana Republike Hrvatske na neki način rodbinski povezano s Bosnom i Hercegovinom.
Uz to, pogledajte samo prometne koridore. Uzmimo koridor 5C – on je od vitalnog interesa za BiH, ali gotovo isto tako i za Hrvatsku. Dvije trećine granice Bosne i Hercegovine su okrenute Hrvatskoj.  Bosna i Hercegovina je država u kojoj očito još uvijek traje vrlo intenzivna politička rasprava o tome koji je optimalan model za zemlju koja mora pomiriti različite identitete i interese. Uz to, sasvim iskreno, ta se rasprava često spusti na razinu trikova, taktike i podmetanja, što je sigurno ne čini boljom i učinkovitijom, naprotiv“, objašnjava predsjednik Josipović.

Kao čelnik susjedne države i zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma pita se kako unaprijediti položaj Bosne i Hercegovine?

„Prije svega mislim tako da odgovornost za nju preuzmu oni koje su građani izabrali da to učine. Znam da je to teško, i da se mnogima čini da je politika izvor, a ne rješenje problema,  ali nitko osim vas samih ne može odrediti kako vi trebate živjeti. A to se može samo kroz politički dogovor. Uz to, mislim da je nužno da Europska Unija za Bosnu i Hercegovinu pronađe metodologiju koja će uvažiti njene specifičnosti. U tome će imati potpuno razumijevanje i podršku Hrvatske. Naš je vitalni interes da Bosna i Hercegovina bude stabilna, da se razvija, da svi njeni narodi i građani imaju ista prava i iste šanse. I kad ravnopravno sjednemo za stol u Bruxellesu možete biti sigurni da će za tim stolom uvijek biti jedna ruka u interesu napretka i europske budućnosti Bosne i Hercegovine“, tvrdi Josipović za agenciju Anadolija.

Komentirajući politiku Republike Turske na prostoru Balkana, ali i njeno stalno insistiranje na pomirenju i dogovorima ovdašnjih naroda, Josipović napominje da „Hrvatska podržava i surađuje sa svakom politikom koja promovira suradnju i pomirenje“.

„Pomirenje je jedna od najvećih civilizacijskih i političkih tekovina modernog doba. U tome je i pomoć Turske uvijek dobro došla“, naglašava hrvatski predsjednik.

Objašnjava zašto je važno da Bosna i Hercegovina nakon godina nestabilnosti priđe NATO-u, u čemu ima čvrstu podršku Republike Turske i Republike Hrvatske.

„Osjećaj sigurnosti, koje članstvo u NATO savezu po definiciji donosi, možda je i najvažnije upravo u Bosni i Hercegovini gdje se i dan danas strah pokušava koristiti kao instrument političke manipulacije. Osjetljiva ravnoteža koja karakterizira Bosnu i Hercegovinu bila bi znatno stabilnija ako bi bila usidrena u sigurnost NATO saveza i Europske unije.  Ta sigurnost bi povoljno djelovala i na gospodarstvo jer bi politička sigurnost stvara preduvjete za sigurnost kapitala i investicija. Da pojednostavim – članstvo u nekim od najmoćnijih i najvažnijih svjetskih saveza i svaku pojedinu članicu čini jačom i stabilnijom“, ukazao je Josipović.

Naglasio je da su Hrvatska i Turska dvije tradicionalno prijateljske zemlje, i „da mu je  drago da se ta suradnja sve više očituje i na gospodarskom planu“.

„Mi smo veličinom i kapacitetima, naravno,  različiti, ali dijelimo iste vizije stabilnosti šire regije kojoj pripadamo i u tom smislu, također, dobro surađujemo. Vrlo često Hrvatska i Turska zajedno lobiraju za jugoistočnu Europu, objašnjavamo drugima zbog čega je važnost da se proces integracija ne uspori, borimo se da naše okruženje, pa time i mi, budemo sigurniji i napredniji.

Dakle Turska i Hrvatska objašnjavaju i zalažu se da vrata budu otvorena i za ostale, da odnos prema zemljama u regiji bude fer i pošten, da se zabilježe nedostaci, ali i honorira napredak. Nema stabilne i slobodne Europe bez stabilnog jugoistoka, to je valjda svima jasno“, zaključio je predsjednik Josipović u intervjuu za agenciju Anadolija.

Kao bivši ekspert Haškog tribunala Josipović smatra da je proces protiv Ratka Mladića za genocid u Bosni i Hercegovini „važan prije svega za pravdu“.

„Važan je i kao barem djelomična satisfakcija žrtvama užasnih zločina koji su počinjeni, a za koje haški tužitelj tereti Ratka Mladića.  Važan je i kao poruka da suvremeni svijet ne smije dopuštati da se takvi zločini događaju, da su napravljeni propusti koji se ne smiju ponavljati.  Važno je i kao poruka svima koji imaju makar i primisli stvarati nemir i problematične odnose među narodima i građanima da pravda uvijek dostigne one koji su se o nju ogriješili. I konačno, važan je i za povijest, jer je bitno da generacije temeljem dokazanih činjenica imaju jasnu spoznaju o tome što se na ovim prostorima događalo“, istakao je predsjednik Josipović.

 

Anadolija/Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
OPORAVAK PRIVREDE

Prvi u regionu: BiH počela izvoziti i cijevi za navodnjavanje

Bosna i Hercegovina izvezla je prvu pošiljku cijevi za navodnjavanje poljoprivrednih parcela, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).