Predsjednica Udruženja Green Council

Klarić: Fokusirati se na proizvode koje možemo proizvesti u našoj bašti

image Foto: FENA

Green Council je u srijedu u Sarajevu održao konsultativni sastanak o temi „Zelene javne nabavke i zeleni projekti Tržišni mehanizmi zaštite okoliša u funkciji osiguranja održivog razvoja“, na kojem su preispitani standardi i strategije Evropske unije, njenu politiku zelenih taksi i zelenih javnih nabavki, te ukazujući na važnost održivog razvoja.

Predsjednica Udruženja Green Council Sanela Klarić smatra da zelene javne nabavke i zelene javne takse su način na koji BiH najprije treba da sagleda sve svoje mogućnosti, a s druge strane, to je način da sa lokalnim snagama iznađemo mogućnost saradnje finansiranjem važnih projekata okoliša.

- Kroz zelene javne nabavke možemo praktično pomoći da se sva roba ili servisi koji se nabavljaju kroz javne nabavke, posebno u javnim institucijama, nabave na način da što manje štete okolišu, te tako pomognu održivom lokalnom, odnosno, državnom razvoju BiH. Trebamo se fokusirati na naše snage i proizvode koje mi možemo proizvesti u svojoj bašti – kazala je Klarić.

Zeleni projekti, kako je pojasnio član Green Concila Muhidin Zametica su tržišni mehanizmi zaštite okoliša, a podrazumijeva koncept održive ekonomije koja osim sadašnjim generacijama osigurava zadovoljavanje životnih potreba i budućim generacijama ostavlja iste, pa i veće mogućnosti.

Pojasnio je da su zelene nabavke one koje mijenjaju klasične nabavke, da to što se nabavi ne utiče negativno na okoliš, a to nije organska poljoprivreda, to je nabavka, na primjer, namještaja od drveta koje je uzgajano na organski način, iz proizvodnje koja neće emitovati CO2, stakleničke plinove.

- Ekološki porez je način da natjerate potencijalnog zagađivača da manje zagađuje okoliš cijenama. Poskupljujete njegove proizvodnju koja zagađuje okoliš, a stimulišete onu proizvodnju koja neće zagađivati okoliš - kaže Zametica.

Koordinatorica Heinrich Boll Stiftung BiH Jasminka Bjelavac je radila Studiju o potencijalima za zelena radna mjesta u BiH, sa fokusom na ljude koji već prakticiraju zelenu ekonomiju u BiH, studiju koja predstavlja okoliš ne kao teret, kao dodatni trošak, već kao mogućnost za razvoj.

Prije svega, mogućnost za nova zelena radna mjesta koja čuvaju okoliš, ali usmjerena na teško zapošljivim grupama, kao što su ruralno stanovništvo, žene, mladi, imajući u vidu problem mladih ljudi koji napuštaju BiH.

Podsjetila je i na zaboravljenu strategiju nisko-karbonskog razvoja BiH, koja je usvojena u BiH prije gotovo pet godina, a koja podrazumijeva set mjera, akcioni plan koji se vrlo slabo primjenjuje u praksi, a to bi otvorilo mogućnosti za dodatna radna mjesta.

Za Gorana Krstovića, rukovodioca projekta za energetsku efikasnosti Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), tema je zanimljiva ne samo za sektor okoliša, nego i za energetsku efikasnost, generalno za klimatske promjene u BiH, te da ono što evropske direktive zahtijevaju po pitanju energetske efikasnosti je upravo provođenje zelenih javnih nabavki.

- U čitavoj problematici je ključno to da, iako su zelene javne nabavke definisane entitetskim zakonima o energetskoj efikasnosti, idealno bi bilo da državni zakon o javnim nabavkama pokrije tu problematiku – kaže Krstović.

Smatra da je učešće Agencije javnih nabavki neophodno kako bi se u nekim narednim izmjenama i dopuna Zakona o javnim nabavkama unijeli ti zahtjevi koji su direktno vezani za Evropsku direktivu o energetskoj efikasnosti, a BiH je država potpisnica Ugovora energetske zajednice iz kojeg proizilaze sve te obaveze usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zahtjevima evropskih direktiva.

Biznis.ba / FENA

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Vozač ratraka

Nihad Rezibegović godinama uređuje staze na Bjelašnici: Ovaj posao zahtijeva hrabrost i iskustvo

Kada žičare stanu i ljubitelji zimskih sportova odu da se ugriju i odmore, onda na padine Bjelašnice dolazi sasvim drugačija ekipa. Umjesto da skijaju, oni ratrakom pripremaju staze za skijaše. Imali smo privilegiju provozati se i "urediti" jednu stazu s Nihadom Reizbegovićem, iskusnim uposlenikom preduzeća ZOI'84 i šefom baze.