Ima li zlata kod Fojnice

Mještani se pitaju da li firma BBM istražuje ili odvozi jalovinu s metalom

image Foto: Klix.ba

Ima li zlata u Bakovićima kod Fojnice pitaju se svi, od mještana, općinskih vlasti do radnika kompanije BBM, koji svaki dan traže skupocjeni plemeniti metal nekoliko kilometara iznad živopisnog bosanskog gradića. Britanci su nekad vadili zlato iz bakovićkih brda istočno od planine Vranice, a da bi ovo mjesto ponovo mogla tresti zlatna groznica, uvjerili smo se i sami.

Nakon 15-ak minuta vožnje od Fojnice, prilazimo tabli na kojoj piše Bakovići. U potrazi za zlatom nailazimo na mještanina Marka Tuku koji nas je rado uputio do rudnika. Pitamo ga zašto su se mještani bunili zbog geoloških ispitivanja rudnika, a on nam odgovara kako su to "neobrazovani seljani koji nemaju pojma šta se dešava".

"Bit će ovdje para", govori nam Tuka pokazujući na obližnje brdo te nastavlja: "Treba dozvoliti kopanje, to će nam donijeti nova radna mjesta. Neka prvo zaposle ove s biroa. Vadili su se kilogrami zlata iz rudnika i ranije, stotine ljudi su radile, a poslije je sve uništeno".

Ugledavši bager BBM kompanije i nekoliko radnika na makadamskom putu, pomislili smo i sami kako smo već "stigli do zlata". Radnici nam govore kako postavljaju vodovodne cijevi te da nastavimo put uzbrdo, nekoliko kilometara kroz šumu. Nastavili smo.

Kada je kompanija BBM dobila dozvolu za istraživanje rudnika, mještani Bakovića su se pobunili kako će im radovi ugroziti zdravlje, jer je rudnik blizu njihovih kuća. Navodno se počelo pričati kako ih nadležni žele "istjerati iz Bakovića", što je posebno naljutilo općinske predstavnike iz koalicije SDA i HDZ-a te načelnika Sabahudina Klisuru.

Na putu do rudnika naišli smo na jednu veću kuću i štalu čiji je vlasnik Splićanin koji tu ne živi već nekoliko godina. Kompanija BBM nudila mu je novac, željeli su kupiti kuću za smještaj radnika, ali on nikako ne da kuću, pričaju mještani.

"Niko ga nije tjerao, nude mu novac, ali neće", rekao nam je Tuka.

Načelnik Klisura priča nam kako su među onima koji se bune zbog istraživanja i brojni vijećnici koji su 2011. godine dali saglasnost za istraživanje rudnika kompaniji BBM.

"Ja sam načelnik svih građana i ne želim ulaziti u tu priču da neko radi protiv Hrvata. Tako je u Srednjobosanskom kantonu, uvijek se postavljaju neke paralele, a u Bakovićima je većinsko stanovništvo hrvatsko. Sigurno su predstavnici BBM-a nekim vezama došli do saznanja da u Bakovićima postoji zlatna žila. I ja sam uvjeren da ima zlata. Ali, direktor kompanije ima uredno sve papire za istraživanje i proteklih pet godina već su uložili blizu dva miliona KM samo za papirologiju", kazao nam je Klisura.

Načelnikov pomoćnik za privredu, finansije i budžet Alija Mukača pojašnjava nam kako su Englezi 50-ih godina vadili zlato iz određenih dubina radnika. Napretkom tehnologije, savremene mašine sad mogu bez problema bušiti rudnik dosta dublje.

"Prema geokartama dostupnosti zlata, kompanija BBM će za manje od godinu dana moći vratiti novac koji uloži u istraživanje. Najgore je što se mještani pitaju šta se dešava kada radnici odvezu kamion jalovine, da li ide na istraživanje ili je to već eksploatacija zlata", kaže Mukača, a načelnik Klisura dodaje: "Neću ulaziti u svaki kamion da vidim ima li zlata".

Popeli smo se do ulaza u rudnik, ali na kraju puta zaustavili su nas radnici BBM-a. Zbog istraživanja koje je u toku nismo mogli nastaviti put do bušotina. Pored natpisa "nezaposlenim ulaz strogo zabranjen" i crvene rampe vidjeli smo kako se gradi portirnica. Nije nam promaknuo zlatni sjaj na jalovini koja se nazirala uz obližnji potok. Zapitali smo se i mi ima li zlata u Bakovićima. U narednih šest mjeseci, koliko firma BBM ima dozvolu za istraživanje, svima će biti jasnije stiže li u Fojnicu zlatno doba.

Zanimljivo je kako je turistička zajednica Fojnice prije rata turistima prilikom obilaska općine davala sita da prosiju zlato iz žutog pijeska u Bakovićima. Sito u rukama danas drži jedino BBM.

Kako javnosti, vlastima i mještanima postaje sve jasnije da se kroz bakovićka brda vjerovatno proteže zlatna žica, pitaju se ko će imati najviše koristi od ovog prirodnog bogatstva. Jedno je sigurno, velika borba će se voditi između onih koji budu tražili dozvolu za eksploataciju, a više radnih mjesta lokalnom stanovništvu nije na odmet.



Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Šipovski Tesla

Napravio prvu hidrocentralu 1965., danas prodaje struju

Slavko Piljić (82) u Janjske Otoke kod Šipova prvi je doveo struju 1965. godine, kada je napravio hidroelektranu na rijeci Janj, a sada, osim što svoje domaćinstvo snabdijeva električnom energijom zahvaljujući generatoru i turbini novije generacije, struju prodaje i Elektroprivredi RS.