Ekoturistička zona

FOTO / Šipovo: Raj uz rijeku, vodenice i domaću hranu

image Foto: NN

Vodenički točkovi koji proizvode najkvalitetnije brašno i pastrmka zaštitni su znak Šipova, male turističke opštine, koja leži na čak pet bistrih rijeka, čiji se potencijali sve više koriste u turističke svrhe. Mnogi turisti su se složili da je upravo Šipovo najljepše malo mjesto u RS, koje je posljednjih godina pretvoreno u ekoturističku zonu.

Gastronomsku ponudu ovog mjesta s bajkovitom riječnom prirodom, od koje zastaje dah, najbolje je opisao Petar T., iz Slovenije, kojeg smo zatekli u jednom od restorana uz rijeku Janj.

"Mislili smo da inače kupujemo svježu ribu u marketima, ali kada sam onomad naručio porciju pastrmke u Šipovu, vlasnik restorana mirno je prošao pored nas, mrežom izvadio ribu iz ribnjaka, a za dvadesetak minuta ona je bila servirana na našem stolu. Bila je uvaljana u kukuruzno brašno, a uz nju nam je poslužen hljeb od heljde. Oba brašna je samljela vodenica koja je udaljena samo nekoliko koraka", ushićeno je ispričao Slovenac.

Gosti su bili oduševljeni, a nakon ukusnog obroka i obilne porcije hrane, račun koji su na kraju platili morali su slikati kako bi pokazali prijateljima koliko malo novca su izdvojili za takav ugođaj i to tik pored rijeke Janj, na koju sada svraćaju kada god im se za to ukaže prilika.

Preko dvadesetak vodeničkih točkova i danas čuvaju tradiciju Plive i Janja, koje su vijekovima unazad hranile mještane najkvalitetnijim domaćim brašnom. Pored više od deset privatnih, šest vodenica posljednjih godina revitalizovano je zahvaljući projektima Turističke organizacije Šipova.

 Uz pomoć jednog takvog projekta, porodica Trivunčić pokrenula je porodični posao i na svom imanju pored rijeke Janj uzgajaju kvalitetnu pastrmku, a pored ribnjaka imaju vodenicu u kojoj proizvode brašno.

"Šipovačka pastrmka nadaleko je poznata, a pored toga što nam dolazi veliki broj turista i sugrađana, ribu redovno podajemo širom BiH, pa čak i u Srbiji", kazao je Mladen Trivunčić.

 Ističe da su mu mušterije u Srbiji tražile čak i da isprženu ribu autobusom pošalje u Srbiju.

"Iako sam rekao da je bolje da im upakujem svježu ribu, insistirali su da ona bude kod nas ispečena te da je dobro upakujemo i pošaljemo za Srbiju, što smo i uradili", priča Trivunčić.

Uzgojem ribe bavi se dvadesetak proizvođača, koji na godišnjem nivou proizvedu nekoliko stotina tona izuzetno kvalitetne potočne i kalifornijske pastrmke, a plasiraju je i na inostrano tržište, gdje je veoma tražena. Zbog toga zainteresovanost za uzgoj pokazuju mnoga domaćinstva, a Pliva, Janj, Sokočnica, Lubovica i Volarica raj su za ribouzgajivače.

Uz porciju od dvije pastrmke, koja košta oko šest KM, turisti vape za janjskim sirom i kajmakom, mladom jagnjetinom, teletinom ispod sača i različitim proizvodima od domaćeg brašna.

Ljepote plivskih izvora i janjskih otoka nezaobilazne su za posjetioce, a na njima je zaživio i bogat seoski turizam. Šipovo je poznato i po flajfišingu, ribarenju na mušicu, a na Plivi su održani Evropsko i Svjetsko prvenstvo. Naime, njena voda, koja je ekološki čista tokom cijele godine, ima temperaturu od osam do deset stepeni, pa je po mnogim analizama riba iz Plive po kvalitetu među najboljima u Evropi.

"Trenutno je u toku promocija festivala 'ZET od Šipova', koji će biti održan na ljeto, a Turistička organizacija i opština Šipovo su suorganizatori tog festivala, koji ove godine želimo podići na jedan viši nivo. Pored toga, želimo promovisati i kvizing takmičenja uz pomoć našeg sugrađanina Zorana Tešića", rekao je Siniša Pandžić, direktor TO Šipovo.

Istakao je da se dosta radi na promociji seoskog turizma i opremanju smještajnih kapaciteta, jer imaju povećan broj turista, a u toku je projekat za revitalizaciju još nekoliko seoskih domaćinstava.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst

Image gallery



Priča sedmice

image
Bugojno

Mlivo: Život na selu je težak, ali nudi brojne mogućnosti

Brojni su primjeri ljudi koji su odlučili da napuste rodni kraj i selo te došli u grad gdje, smatraju, postoje bolji uvjeti za život njihovih porodica.