"Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta"

VIDEO / "Manji nameti, veći dometi": Kampanja za smanjenje prepreka i nameta u biznisu

image

U sklopu projekta "Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta", pokrenuta je kampanja "Manji nameti, veći dometi" čiji je cilj uspostavljanja registra parafiskalnih nameta u BiH, kako bi javno bile dostupne informacije o parafiskalnim izdvajanjima na svim nivoima, opštinskim, kantonalnim, entitetskim i državnom.

U sklopu kampanje pokrenuta je web stranica- registar nameta (www.poslovnookruzenje.ba) na kojem se transparentno mogu pronaći informacije o "bazi prepreka za poslovanje", "parafiskalnim nametima" koji opterećavaju privredu, te "baza problema malih poljoprivrednih proizvođača".

Takođe, plasiran je i video kampanje "Manji nameti, veći dometi", kojim se ukratko pokazuje opterećenje koje trpe privrednici u BiH nametnutim taksama.

Najveće prepreke za razvoj biznisa u Bosni i Hercegovini su visoki troškovi poslovanja, pristup finansijama i nizak kvalitet rada institucija.

Trenutno, aktuelne prepreke su visine i haotično uvođenje parafiskalnih obaveza od strane raznih institucija i nivoa vlasti, neadekvatnost programa podrške za razvoj biznisa i poljoprivrede te nedostatak poduzetničke / investicione klime.

Projekat provode Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar i Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča.

Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao “Link” Mostar, Tomislav Majić, rekao je da je moguće stimulirati poslovno okruženje u BiH, otvoriti veći broj radnih mjesta, zadržati mlade koji žele da napuste BiH, ali i privući veći broj investitora.

Jedna od takvih mjera je analiza i ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta, taksi i naknada, koji utiču na negativan trend u privredi.

Izvršni direktor udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac, Enver Sarvan, rekao je da  na nivou Federacije BiH imamo 2.758 različitih nameta, a na nivou Republike Srpske jos 346”.

Sarvan je istakao da takođe, postoje još i parafiskalni nameti po na državnom nivou, kantonalnom, općinskom nivou čije sudske prakse nisu međusobno usklađene.

Kampanje se provode u sklopu Programa održivosti civilnog društva u BiH (CSSP programa), kojeg podržava Američka agencija za međunarodni razvoj - USAID u BiH.



Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Šipovski Tesla

Napravio prvu hidrocentralu 1965., danas prodaje struju

Slavko Piljić (82) u Janjske Otoke kod Šipova prvi je doveo struju 1965. godine, kada je napravio hidroelektranu na rijeci Janj, a sada, osim što svoje domaćinstvo snabdijeva električnom energijom zahvaljujući generatoru i turbini novije generacije, struju prodaje i Elektroprivredi RS.