Smiljomanija trese Hercegovinu

VIDEO: Pogledajte kako izgleda najveća plantaža smilja kod Čapljine

image Foto: Arhiv

Zahvaljujući ekspanziji sadnje smilja u Hercegovini, BiH se smjestila u sami vrh zemalja po izvozu eteričnog ulja, a može se slobodno uvrstiti među najveće mediteranske proizvođače.

Sunčani kamenjari, padine, i godinama neiskorištavano zemljište postali su nasadnici smilja – vječne riznice ljekovitih tvari, kojemu hercegovačka klima uvelike odgovara, piše portal Grude Online

Svakodnevno „niču“ novi nasadi, kako oni od malih obiteljskih plantaža, tako do onih velikih, kojima bi zavidili čak francuski i talijanski proizvođači, koji se nalaze na samom vrhu proizvodnje smilja.

Jedna od takvih nalazi se iznad Čapljine. Najveća plantaža u Hercegovini u vlasništvu je Eko Aromatika, tvrtke koja se prvenstveno bavi proizvodnjom aromatičnog ulja, i koja do sada na 60 ha ima zasađeno čak 1 800 000 sadnica smilja.

Poduzeće Eko Aromatik nastalo je 2015. godine investicijom petnaest poduzetnika, a od kojih je njih desest s područja Gruda, doznaje portal Grude Online.

Kao što i sam naziv tvrtke govori, proizvodnja će u potpunosti biti ekološka i organska, a uz smilje, u planu imaju proizvodnju i destiliranje i drugog aromatičnog bilja. Eko Aromatik godišnje planira proizvoditi 3500 kg aromatičnog ulja od smilja, a do 2019. godine namjeravaju proširiti svoje nasade na 200 ha, gdje će biti posađeno čak 6 000 000 sadnica smilja.

Pogledajte kako iz zraka izgleda najveća plantaža smilja u BiH.

Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Tradicija od 1869.

Zadruga Livač u blizini Banje Luke dnevno proizvede 100 kg trapista po "tajnoj recepturi"

Jedna od mnogih asocijacija na pomen imena Banje Luke je, bez ikakve sumnje, i čuveni sir trapist, s recepturom koju su u grad na Vrbasu donijeli katolički redovnici, pristigli ovdje još 1869. godine i osnovali samostan Marija Zvijezda, a potom kroz proizvodnju sira, piva, sukna i drugih artikala predstavljali privredni zamajac ovog dijela Bosne i Hercegovine.