11. august 2017.

Banjalučka berza: Ostvaren promet od 64.089,62 KM

image

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 64.089,62 KM, kroz 20 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,47% i iznosi 563,74 poena.

Vrijednost FIRS indeksa se povećala za 0,15% i iznosi 1.792,63 poena.

Od akcija na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka. Trgovalo se u iznosu od 2.200,00 KM, po prosječnoj cijeni od 1,10 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 1,85%.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 58.852,15 KM. Od obveznica najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne štete 6 u vrijednosti od 19.782,83 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,28%.

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren akcijama ZMIF u preoblikovanju Invest nova fond a.d. Bijeljina. Trgovalo se u iznosu od 1.045,32 KM, po prosječnoj cijeni od 0,049 KM, što predstavlja rast cijene za 2,08%.

Rast prosječne cijene imale su akcije ZMIF u preoblikovanju Invest nova fond a.d. Bijeljina (2,08%), i danas se njima trgovalo po prosječnoj cijeni od 0,049 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama društva Mašinski servis UPP a.d. Nova Topola. Trgovalo se u iznosu od 1.923,08 KM, po prosječnoj cijeni od 0,0001 KM.

Srednji kurs i promet:

Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,10/2.200,00
ZMIF u preoblikovanju Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,05/1.045,32



Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Tradicija od 1869.

Zadruga Livač u blizini Banje Luke dnevno proizvede 100 kg trapista po "tajnoj recepturi"

Jedna od mnogih asocijacija na pomen imena Banje Luke je, bez ikakve sumnje, i čuveni sir trapist, s recepturom koju su u grad na Vrbasu donijeli katolički redovnici, pristigli ovdje još 1869. godine i osnovali samostan Marija Zvijezda, a potom kroz proizvodnju sira, piva, sukna i drugih artikala predstavljali privredni zamajac ovog dijela Bosne i Hercegovine.