WEF

Gdje su najsigurnije banke?

image

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), napravljena je lista – najsigurnije banke na svijetu, a na osnovu upitnika građana: od 1, što znači da bankama treba više novca, do 7, banke su generalno sasvim zdrave.

Prema toj listi SAD su na 24. mjestu, Velika Britanija na 59., Njemačka na 53., dok je Venecuela na 103. mjestu.

14 mjesto – 5.9 bodova

Malta:

“Mjere osiguranja lokalnih banaka u ovoj su zemlji među najvišim u Evropi, a malteške banke stalno pokazuju nivo solventnosti, koji je gotovo dvostruko veći od prosjeka EU”, stoji u najnovijem finansijskom izvještaju za ovu zemlju, koji citira Business Insider.

Tajvan:

Dok su Tajvanci najačešće vrlo sretni zdravljem banaka u svojoj zemlji, u oktobru je “Far Eastern International Bank” pretrpjela hakerski napad u kome je ostala bez 60 miliona dolara.

Slovačka:

Izvještaj “The Economist intelligence unit” za 2015. godinu zaključio je da su banke u ovoj zemlji veliki dio kredita uspjele da pokriju depozitima iz same Slovačke, i da ne zavise od spoljnih finansijskih doznaka.

Panama:

Business insider za nju navodi da ova zemlja nema centralnu banku, da stoga banke moraju imati i imaju najmanje dvostruko od minimalnog pokrića kredita, koje izdaju sredstvima koje posjeduju, kao i da se zemlja trudi da se otrese reputacije kakvu ima od finansijske krize. Ono što ne navodi je problem, koji je razotkriven kroz “Panama papers”, kao i nivo socijalnih prilika prosječnih i siromašnih građana ove zemlje.

10. mjesto – 6.0 bodova

Švajcarska:

“Credit Suisse” i UBS su među najmoćnijim svjetskim bankama, ova zemlja je na glasu kao mjesto na kom svoje bogatstvo čuvaju najbogatiji. Bankarski sistem stoga se ovdje ocjenjuje kao vrlo zdrav. Međutim, baš tu i to baš u UBS-u 2011. godine dogodilo se da je banka izgubila dvije milijarde dolara, jer se njihov vrlo mladi, vrlo ambiciozni, reklo bi se vrlo pohlepni broker zaigrao i izgubio ogromna sredstva na berzi u Londonu. Da se ne govori o povremenim optužbama za utaju poreza iz inostranstva.

Češka:

Za ovdašnji bankarski sektor BI primjećuje da je “neobičan po tome što dominiraju strane banke”, kao i da to “Česima previše ne smeta” jer ih smatraju sigurnima.

Gvatemala:

“Banco Industrial”, “Banco G&T Continental” i “Banco de Desarrollo” drže skoro svo bankarstvo u ovoj zemlji. WEF ih smatra vrlo zdravim, odatle ovakav plasman. Problem je što je zemlja strašno raslojena i što je većina stanovništva jezivo siromašna, a demokratija se urušava, tako da to nije mjesto gdje biste rado živjeli.

Izrael:

Ovde su banke po pravilu jako zdrave, iako su im u septembru ove godine državni finansijski regulatori naredili da prekinu svoje strane operacije i da drže pod kontrolom svoje podružnice. Međutim, isto tako bi se moglo zaključiti da je takav odnos centralne banke prema tom sektoru upravo ono zbog čega je bankarski sektor stabilan.

9. mjesto – 6.1 bodova

Luksemburg:

Ova državica je i inače čuvena širom svijeta po svom finansijskom sektoru. “Banque et Caisse d’Épargne de l’État” često se navodi kao primjer jedne od najsigurnijih banaka svijeta. Međutim, cinik bi mogao primijetiti da ogromna količina novca koja se ovje vrti možda ima neke veze s ne tako davnim optužbama za poreski raj, odnosno, utočište za kompanije koje ne plaćaju porez.

8. mjesto – 6.3 bodova

Norveška:

E, to je mjesto gdje bi se radni čovjek mogao zamisliti bez nekih posebnih problema. BI ipak primjećuje da je ova nacija, izrazito oslonjena na naftni biznis, posljednjih godina imala ozbiljnih problema u bankarstvu. Čak uprkos tome što su im ove godine investicije probile 1.000 milijardi dolara.

Hong Kong:

Ovo je centar svjetskog bankarstva, ovdje se na velikoj sceni vrzmaju samo najveći i najstabilniji. Uprkos tome što je riječ o manjem krilu “Kine s dva sistema”, nepopularnim demokratskim trendovima… Novac očito ne poznaje ideološke barijere.

5. mjesto – 6.4 bodova

Singapur:

Još jedno mjesto na kojem se vrti krupan novac, vrlo nalik onome u Hong Kongu, samo puno novijeg datuma od Hong Konga.

Čile:

BI za ovu zemlju nije imao baš nikakav komentar. Možda zato što ne zna kako pomiriti rejting zemlje BBB s time što je pokrivenost zajmova odlično pokrivena domaćim depozitima i time što se Čileancima, generalno, banke ne čine problematičnima. Čile je apsolutno najbolje plasirana zemlja u kojoj su posljednjih niz godina bile ljevičarske vlade ili barem snažni socijalisti u koaliciji s demohrišćanima.

3. mjesto – 6.5 bodova

Australija:

Za naciju/kontinent objašnjenje je to što bankarski sektor dijeli nekoliko velikih igrača, kao i to što su strane banke pod čvrstom državnom regulacijom. Drugim riječima, Australijanci su bankarski suvereni, ono što Islanđani baš i nisu bili, pa su umalo platili umiranjem od gladi.

Novi Zeland:

Pet velikih banaka s pristojnim zaradama i rastom, a opet nema preagresivne konkurencije, tako da nacija na ostacima potopljenog osmog kontinenta u ovom smislu živi mirno.

1. mjesto – 6.6 bodova

Kanada:

Tokom cijelog proteklog vijeka ova zemlja je imala samo dva bankarska bankrota, i to u slučaju dvije lokalne, male banke. Nijedna im nije propala niti u 30-ima niti 2008. godine. Ovdje se živi sigurno i kao radnik i kao poslodavac.

Finska:

Ovo je jedna od onih u kojima Erkki Liikanen, guverner centralne nacionalne banke, namjerava da  natjera banke da odvoje investicioni od depozitnog sektora. Ili će, dakle, imati banku u kojoj će se štedjeti i koja će posuđivati ili će se baviti investicionim bankarstvom, pa nema mogućnosti da će svoje špekulativne poslove natovari na vrat građanima i vlasnicima kompanija.



Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Pokrenuo biznis

Admir Ganibegović, povratnik u Modriču: Živio sam u Njemačkoj, ali najljepši je rodni kraj

Admir Ganibegović se vratio u Modriču prije šesnaest godina, nakon što je početkom rata devedesetih godina morao napustiti svoj dom. Rat je proveo u izbjeglištvu u Njemačkoj, u Minhenu, a prve poratne godine proveo je u sarajevskom naselju Ilidža.